Gordan Malić: U Europi odavno postoje civilizirana i memorijalno uređena groblja poginulih pripadnika međusobno zaraćenih strana

Njemačka država je od 1965. zakonski regulirala pronalaženje, ekshumaciju i trajno zbrinjavanje posmrtnih ostataka vojnika poginulih u ratovima, prvenstveno u Drugom svjetskom ratu. Traganje za grobovima i ostacima vojnika Wehrmachta temelji se na Zakonu o održavanju ratnih grobova. Ovaj zakon obvezuje Njemačku na trajno očuvanje grobova žrtava rata i nasilja, i istovremeno upozorava na zloćudnost totalitarnih ideologija i njihovih ratova.

Po načelu trajnog prava na mir (Ruherecht), grobovi žrtava rata, uključujući vojnike, moraju trajno ostati na mjestu gdje su pokopani, a u slučaju ekshumacije, moraju se premjestiti u sabirnu grobnicu. Jedna takva nalazi se i na zagrebačkom Mirogoju.

Njemačka država je odgovorna za troškove i organizaciju pronalaženja i pokapanja mrtvih vojnika, bilo u Njemačkoj ili inozemstvu, a sklopila je i bilateralne sporazume s državama u kojima su poginuli vojnici kako bi se omogućila legalna potraga i ekshumacija. Jedan takav potpisan je i s Hrvatskom.

Zahvaljujući stigmi koju je nad Hrvatima razapela vojska cenzora, medijskih, političkih i neoudbaških antifašista, uz pola stoljeća prisilne šutnje, ostaci desetaka tisuća Hrvata lividiranih u Sloveniji razasuti su po šumama i jamama bez ikakvih obilježja.

Dok je ideja Franje Tuđmana o zajedničkom groblju Hrvata stradalih na obje strana u 2. sv. ratu, proglašena neoustaškom, u Evropi odavno postoje civilizirana i memorijalno uređena groblja poginulih pripadnika međusobno zaraćenih strana.

Jedno od takvih je i  unutar kompleksa nacionalne nekropole u Strasbourgu. Njime sam započeo svoj dokumentarni tv-serijal Partija, a nastavio kadrovima hrvatskih "šumskih" i "vučjih" grobova u Sloveniji.

Gordan Malić / Facebook