U političkom i identitetskom smislu HŠK Zrinjski Mostar je danas za Hrvate u BiH ono što je Dinamo Zagreb bio Hrvatima u Jugoslaviji, najjači simbol otpora, ponosa i kolektivnog identiteta.

Zašto je to tako?

Dinamo je u SFRJ bio 'hrvatski klub' u Beograd-centričnom sustavu. 'Šahovnica' na dresu, Bad Blue Boysi, derbi s Crvenom zvezdom, sve je to imalo duboku političku dimenziju. Bio je to jedan od rijetkih prostora gdje se 'hrvatstvo' moglo javno manifestirati bez izravne zabrane.

Zrinjski je pak u Bosni i Hercegovini nakon 1990-ih preuzeo tu ulogu na još eksplicitniji način. Osnovan 1905. kao hrvatski športski klub, zabranjen od komunista upravo zbog svog nacionalnog predznaka kao i mnogi drugi hrvatski simboli, obnovljen 1992. i od tada su Plemići postali ne samo športski klub nego i bastion 'hrvatstva' u Bosni i u Hercegovini.

U Mostaru, gradu podijeljenom po etničkoj liniji, Zrinjski je jasno hrvatski pol. Za razliku od Dinama koji je danas prije svega veliki klub u suverenoj Hrvatskoj, iako i dalje nosi jak identitetski naboj, Zrinjski djeluje u okruženju gdje su Hrvati konstitutivan narod, ali često u poziciji da se moraju boriti za svoj status. Zato utakmice Zrinjskog, posebno derbi s Veležom, nose značajno veću političku težinu nego većina utakmica u Hrvatskoj.

Mnogi Hrvati iz BiH, ali i iz Hrvatske, to otvoreno priznaju, Zrinjski je danas 'najhrvatskiji' klub u smislu čiste identitetske energije.

Ukratko, Dinamo je bio oružje u asimetričnoj borbi protiv jugoslavenskog unitarizma, Zrinjski je danas oružje u borbi protiv unitarističkih i bošnjačko-centralističkih tendencija u BiH.

Oba kluba su više od športa!

 

Ivica Granić / Facebook

Share
0