Hrvatsko vijeće obrane imalo je iznimno važnu ulogu u obrani RH i očuvanju BiH i tamošnjih Hrvata, ocijenio je u ponedjeljak državni tajnik Zvonko Milas koji je na ceremoniji u Mostaru bio izaslanik hrvatskog premijera na obilježavanju 32. obljetnice utemeljenja te vojne formacije Hrvata.
Bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt prokomentirao je zahtjeve predsjednika RS Milorada Dodika, koji je tijekom sjednice Narodne skupštine RS dao rok od sedam dana da se ponište izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Povodom nametanja Odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom se uvode tehničke izmjene Izbornog zakona u BiH, a koje se odnose na integritet izbornog procesa, oglasio se HDZ BiH.
S osobitim sam zanimanjem proučio odgovor na moj polemički tekst »Zbog čega se fra Robert Jolić ideološki pogubio?«, objavljen 23. kolovoza na nekolicini portala u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Čitajući odgovor od osobe potpisane kao »dr. fra Robert Jolić, povjesničar«, u trenutku shvatih zbog čega se potpisani u tolikoj mjeri okomio na moju neznatnost, odnosno »bijedu i primitivizam jednoga jadnoga “publicista” Ivana Matića«, a ne primarno na navode iznesene u tekstu.
U srpnju 2020. ljubljanski IFIMES objavio je jednu od niza dezinformacijskih i netočnih analiza u vezi s izborima u Hrvatskoj (ifimes.org: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020: Hrvatska u još većem raskoraku između prošlosti i budućnosti). Tu smo „analizu“ podrobno analizirali (https://zagrebsecurityforum.com/analysis/id/3094) i pokazali da vrvi netočnostima, neistinama i predrasudama koje se od organizacije koja se predstavlja kao znanstvena i stručna ne bi smjelo događati. U međuvremenu ta je organizacija objavila još nekoliko uradaka koji su netočni, neobjektivni, tendenciozni te maliciozni s obzirom na ciljeve koje žele postići.
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH dr. Božo Ljubić uputio je otvoreno pismo Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira u BiH i javnosti u kojem odgovara na pitanja; Zašto je BiH danas “pod egzistencijalnom prijetnjom najvećom nakon rata“? Zašto dosadašnji pristup OHR-a i PIC-a nije dao željeni rezultat, što s njim nije bilo u redu? Kako izaći iz ove krize, koji bi to novi pristup mogao dovesti do toga da BiH postane integrirano društvo i funkcionalna država? Što se konkretno može/treba učiniti sada? Ljubićevo pismo, prenosimo u cijelosti:
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je u Bruxellesu da je zadovoljan današnjim razgovorom s europskim povjerenikom za proširenje EU Oliverom Varhelyijem.
Bez obzira na tešku i traumatičnu hrvatsku prošlost, nezavidan sadašnji položaj i neizvjesnu budućnost, Ustavnu sud BiH nedavnom je odlukom onima koji doista odlučuju, a ponajprije zapadnim državama, postavio pitanje: Podupiru li vladavinu prava ili sile, čime se i u pitanju BiH, kad-tad, moraju odlučiti jesu li na strani komunističkoga zlosilja ili demokracije te vrijede li im istovjetna načela za BiH, kao što ta načela jednoglasno podupiru u slučaju ruske invazije na Ukrajinu?
Iznimno će biti zanimljiva utrka za vodeće pozicije u državi i entitetu na izborima ove godine. Posebice nakon što su se iz izborne utakmice za Predsjedništvo BiH sklonili čelnici vodeće hrvatske i srpske stranke, predsjednici HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović te SNSD-a Milorad Dodik, dok je pak njihov bošnjački pandan Bakir Izetbegović iz SDA odlučio otići i izvagati se na izborima.
Kandidaturom Borjane Krišto željeli smo donijeti jedno osvježenje, relaksirati odnose u predizbornom vremenu, te poslati poruku i bošnjačkom narodu, koji po četvrti put usmjeravanjem svojih glasova dolazi u poziciju birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da to nije dobro i da to ne rade, izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.