Prema najnovijem izvješću Global Guardian, sadržanom u dokumentu 2027 Global Risk Map, globalno sigurnosno okruženje ulazi u razdoblje povećane neizvjesnosti obilježeno međusobnim preklapanjem geopolitičkih, energetskih, gospodarskih, zdravstvenih, klimatskih i kibernetičkih rizika. Analiza pokazuje da se suvremene krize sve rjeđe zadržavaju unutar granica pojedine države te vrlo brzo proizvode posljedice na međunarodnu trgovinu, lance opskrbe, energetsku sigurnost i poslovanje organizacija diljem svijeta.

Tijekom 2026. godine globalnu su sigurnosnu sliku obilježili sukobi na Bliskom istoku, poremećaji na energetskim tržištima, zdravstvene prijetnje poput ebole i hantavirusa, rast društvenih nemira te ubrzani razvoj umjetne inteligencije s novim kibernetičkim sposobnostima. Prema procjeni Global Guardiana, granice između fizičkih i digitalnih prijetnji, gospodarstva i geopolitike te rata i mira postaju sve manje vidljive, što od država i organizacija zahtijeva potpuno novi pristup upravljanju rizicima.

Europa između stabilnosti i novih izazova

Iako Europa ne bilježi najveći porast sigurnosnih rizika u svijetu, nalazi se pod snažnim utjecajem globalnih događaja. Posebno su izraženi rizici povezani s energetskom sigurnošću, geopolitičkim napetostima, kibernetičkim prijetnjama i mogućim poremećajima međunarodnih opskrbnih lanaca.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca tijekom 2026. godine pokazalo je koliko europska gospodarstva I dalje ostaju osjetljiva na poremećaje u opskrbi energentima i sirovinama.

Istodobno, razvoj naprednih modela umjetne inteligencije povećava rizik od sofisticiranih kibernetičkih napada na kritičnu infrastrukturu, telekomunikacijske sustave, energetske mreže I financijski sektor. Globalne zdravstvene prijetnje te rast političke polarizacije i društvenih napetosti u pojedinim državama dodatno potvrđuju da se europska sigurnost danas ne može promatrati isključivo kroz tradicionalne vojne i političke prijetnje.

Hrvatska na karti globalnih rizika

U takvom okruženju Hrvatska se nalazi među državama s najnižom razinom ukupnog sigurnosnog rizika i visokom razinom političke i društvene stabilnosti. Za razliku od brojnih država koje su suočene s unutarnjim političkim krizama, nasilnim prosvjedima, regionalnim sukobima ili povećanim sigurnosnim prijetnjama, Hrvatska uživa prednosti stabilnog institucionalnog okvira i predvidivog političkog sustava.

Posebno je važno naglasiti da najveći rizici za Hrvatsku ne proizlaze iz unutarnjih okolnosti, nego prvenstveno iz vanjskog okruženja. To uključuje moguće poremećaje na energetskim tržištima, kibernetičke prijetnje usmjerene prema operatorima kritične infrastrukture, klimatske promjene, migracijske pritiske te gospodarske posljedice nestabilnosti u pojedinim dijelovima Europe i svijeta. Ti su rizici zajednički većini država Europske unije i predstavljaju tzv. sekundarne ili prelijevajuće rizike koji nastaju izvan nacionalnih granica.

Zašto je Hrvatska među najsigurnijim i najstabilnijim državama?

Povoljan položaj Hrvatske na karti globalnih rizika rezultat je kombinacije nekoliko ključnih čimbenika.

Prije svega, Hrvatska raspolaže stabilnim ustavnopravnim poretkom, uspostavljenim demokratskim institucijama i redovitim izbornim procesima koji omogućuju predvidivost političkog sustava. Za razliku od država koje se suočavaju s dubokim političkim podjelama ili institucionalnim krizama, političke promjene u Hrvatskoj odvijaju se unutar demokratskih i ustavnih okvira.

Dodatni element stabilnosti predstavlja članstvo u Europskoj uniji, NATO-u, europodručju I Schengenskom prostoru. Takav položaj osigurava pristup zajedničkim sigurnosnim, gospodarskim I regulatornim mehanizmima te značajno povećava otpornost države na vanjske šokove i krize.

Na unutarnjoj razini Hrvatska ne bilježi značajnije nacionalističke niti separatističke pokrete, ozbiljne regionalne sukobe niti izražene oblike političkog nasilja. Društvene i političke razlike postoje, ali se uglavnom rješavaju kroz institucionalne procese, demokratski dijalog i izbore. Time se značajno smanjuje mogućnost ozbiljnijih društvenih nemira koji u pojedinim dijelovima svijeta predstavljaju jedan od glavnih generatora rizika.

Značajan doprinos stabilnosti daje i relativno visoka razina društvene kohezije. Unatoč demografskim izazovima i gospodarskim razlikama među regijama, Hrvatska ne bilježi izražene etničke, vjerske ili društvene sukobe koji bi mogli predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti i društvenom poretku.

Kada je riječ o sigurnosnom aspektu, Hrvatska se već godinama nalazi među sigurnijim europskim državama s relativno niskom stopom nasilnog kriminaliteta te bez značajnijih prijetnji povezanih s terorizmom ili organiziranim nasiljem usmjerenim prema građanima. Takvo okruženje pozitivno utječe na kvalitetu života, investicijsku privlačnost i razvoj turizma.

Izazovi koje ne treba zanemariti

Iako Hrvatska pripada skupini država niskog rizika, određeni trendovi zahtijevaju kontinuirano praćenje. Među njima se posebno ističu kibernetičke prijetnje, širenje dezinformacija i informacijskih operacija, demografsko starenje stanovništva, inflacijski i energetski pritisci, klimatske promjene te potencijalni migracijski izazovi povezani s nestabilnostima na širem europskom i mediteranskom prostoru.

Za organizacije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, telekomunikacijskim mrežama,

energetskim sustavima ili velikim poslovnim sustavima, upravo će otpornost na takve vanjske rizike predstavljati jedan od najvažnijih izazova u narednim godinama.

Zaključak

Nalazi Global Guardiana potvrđuju da Hrvatska ulazi u 2027. godinu kao jedna od politički I sigurnosno najstabilnijih država u svojem okruženju. Stabilne institucije, članstvo u euroatlantskim integracijama, nizak stupanj društvenih sukoba, visoka razina javne sigurnosti i predvidivo političko okruženje svrstavaju Hrvatsku među države s najnižom razinom unutarnjih rizika.

Istodobno, najveći izazovi za Hrvatsku neće dolaziti iz unutarnje političke nestabilnosti, već iz sve složenijeg međunarodnog okruženja obilježenog geopolitičkim napetostima, energetskom nesigurnošću, kibernetičkim prijetnjama i klimatskim promjenama. Upravo će sposobnost države, gospodarstva i operatora kritične infrastrukture da pravodobno prepoznaju i ublaže te vanjske rizike biti ključna za očuvanje sadašnje razine sigurnosti i stabilnosti.

 

J. Gajski

Share
0