Dostupna partizanska dokumentacija, uključujući i dokumentaciju KNOJ-a, OZNE, KPJ te svjedočenja izravnih sudionika tih događaja, kazuju da je partizanski Vrhovni štab i vodstvo KPJ na čelu s Josipom Brozom Titom koncem siječnja 1945. ostalo zatečeno prodorom njemačko-hrvatskih snaga prema Metkoviću i Vrgorcu, kao i ukupnim vojno-političkim učincima operacije »Bura«.
Zdenko Ćosić aktualni je predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, nekadašnji glavni tajnik HDZ-a BiH, parlamentarni zastupnik i izravni sudionik mnogih prijelomnih događaja. Na Saboru HDZ-a BiH, održanom prije nekoliko dana u Mostaru, izabran je u stranačko predsjedništvo. Autor je nekoliko knjiga te iznimno zapaženog dokumentarnog filma "Još smo tu". U ekskluzivnom interviewu za HRsvijet Ćosić je otvoreno prokomentirao većinu aktualnih političkih tema značajnih za hrvatski narod u BiH.
Masovne grobnice u zapadnoj Hercegovini, koje kriju tijela Hrvata ubijenih u godinama nakon Drugog svjetskog rata, najbolji su dokaz zločina ogromnih razmjera koji su počinjeni za vrijeme komunističkog režima.
Promišljati, istraživati ili pisati o okolnostima mučeničke smrti hercegovačkih franjevaca nije uopće laka zadaća. Kako bismo što potpunije razumjeli okolnosti u kojima su se ti stravični zločini dogodili, potrebno je sagledati većinu do sada napisanog, proučiti izjave očevidaca tih događaja te ostvariti uvid u dostupnu arhivsku građu.
Veliki raskol među srbijanskim masonima koji je eskalirao prije šest mjeseci imao je za posljedicu osnivanje nekoliko novih masonskih organizacija (loža) koje su svoju dominaciju pokušale ostvariti i na prostoru BiH, piše sarajevska Slobodna Bosna.
Nekadašnji istaknuti partizanski obavještajac i ratni član partijskog Okružnog komiteta za zapadnu Hercegovinu, danas predsjednik SUBNOR-a BiH, Jure Galić u svojoj knjizi „Vrijeme i ljudi“ opisuje čitav niz procesa koji su prethodili krvavim događajima iz veljače 1945. U spomenutoj knjizi Galić nudi čitave fragmente svojih obavještajnih informacija i analiza, kojima je u ratno vrijeme opskrbljivao svoje partijske šefove u Dalmaciji i istočnoj Hercegovini.
Ime predsjednika SUBNOR-a BiH Jure Galića u posljednje se vrijeme sve više spominje u kontekstu saznanja o nekim partizanskim zločinia koji su se u zapadnoj Hercegovini dogodili u II. Svjetskom ratu i nakon njega. Stoga prenosimo ekskluzivni intervju portala javno.ba s Jurom Galićem:
Ovogodišnja veljača, kao i svaka do sada, odmiče u prisjećanjima, molitvi i obilježavanju 65. obljetnice mučkih ubijenih hercegovačkih franjevaca. Tolike su godine prošle a još uvijek nitko nije smogao snage izreći niti riječi isprike za zločine koje je partizanski pokret, u ime svog nalogodavca Komunističke partije Jugoslavije, počinio u veljači 1945. nad hercegovačkim franjevcima zatečenim na Širokom Brijegu, Mostarskom Gracu, Mostaru, Čitluku, i drugim hercegovačkim mjestima. Ispriku nismo čuli od čelnika političkih stranaka nastalih na ideološkim matricama SKH i SK BiH, ali ni od SUBNOR-a, i danas aktualnog baštinika tradicije partizanskog pokreta.