Proslava Dana hrvatskih mučenika, koja se u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini održava posljednje subote u kolovozu, ove je godine u znaku dviju obljetnica - 10. obljetnice od kada je papa Ivan Pavao II. na riječkoj Delti blagoslovio kamen temeljac za udbinsku crkvu, te 520. obljetnice Krbavske bitke.

Na Udbini se od jutros okupilo više tisuća ljudi, koji su prije misnog slavlja održali pobožnost Križnog puta s Krbavskog polja do Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje ispred crkve predslavit će glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup mons. Nikola Eterović u zajedništvu s hrvatskim biskupima.

Pred početak mise biskup gospićko-senjski Mile Bogovoć u izjavi Hini podsjetio je kako je ideja o gradnji Crkve hrvatskih mučenika potekla od pape Ivana Pavla II., koji je želio da različiti narodi zabilježe i časte svoje nacionalne mučenike.

Time što je predvoditelj današnjega misnog slavlja Hrvat koji obnaša visoku službu u središtu Crkve u Rimu, mons. Nikola Eterović, želimo izraziti povijesnu i sadašnju povezanost Crkve u Hrvata sa Svetom Stolicom, tim više jer je upravo papa Ivan Pavao II. osobno za glavnog tajnika sinode postavio nadbiskupa Eterovića, kazao je mons. Bogović.

Ličko-senjski biskup istaknuo je i da će danas u Udbini biti predstavljen javnosti Zbornik 'Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine', s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu u travnju 2012. godine, te kalendar za 2014. godinu kojim se kroz 12 mjeseci predstavljaju „povijesna zbivanja, od Višeslavove krstionice preko raznih Bleiburga, Križnih putova, Jazovki, Hudih jama pa do Vukovara i Škabrnje“.

Za 9. rujna, na 520. obljetnicu Krbavske bitke, najavljen je i stručni skup 17 crkvenih i laičkih stručnjaka pod nazivom „Udbinski razgovori u povodu 1700 obljetnice Milanskog edikta o načinu kako se slavi pobjeda i stečena sloboda“, a namjera je da se ubuduće na isti način problematiziraju i druge teme ohrvatskim žrtvama za slobodu koju baštinimo kao narod, uključujući i one iz Domovinskog rata.

Program današnje proslave počeo je procesijom križnim putem od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika, na vrlo strmoj dionici od 2100 metara. Među hodočasnicima su i vojni veterani koji su u organizaciji zadarske Udruge pripadnika gardijskog središta za specijalističku obuku dočasnika "Damir Tomljanović - Gavran", krenuli u ponedjeljak iz Gvozdanskog kod Gline na hodočašće dugačko 176 kilometara.

Gvozdansko, kako je kazao hodočasnik Damir Borovčak, simbolizira junaštvo hrvatskog naroda (1577. i 1578.) iz vremena kada je Hrvatska u obrani od turskih osvajanja zaslužila naziv 'predziđe kršćanstva' (antemurale christianitatis).

Hrvatski dragovoljci i branitelji iz Domovinskog rata iz svih dijelova Hrvatske u pet su dana propješačili težak i dug put, te su se danas na Krbavskom polju, drugom snažnom simbolu hrvatskog mučeništva (1493. g) pridružili ostalim hodočasnicima na Križnom putu, kao i na euharistijskom slavlju.

Crkva hrvatskih mučenika na Udbini iza koje se u nizini prostire Krbavsko polje, simbolizira skupno mjesto svih mučenika hrvatskog naroda koji su tijekom više stoljeća žrtvovali svoje živote u ostvarenju hrvatske države i slobode. Crkva je nakon petogodišnje gradnje dovršena 2010. godine, a svečano blagoslovljena 11. rujna 2011. godine u nazočnosti oko 15.000 hodočasnika.

Krbavska bitka bila je 9. rujna 1493. godine na Krbavskom polju u Lici u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša teško porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina, a među Hrvatima bilo je više od 10.000 poginulih i ubijenih. Po mnogim povjesničarima ova se bitka smatra početkom Stogodišnjeg rata Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.

Povjesni značaj Krbavske bitke za Hrvatsku je nedvojben, jer na mnoge načine predstavlja prekretnicu u hrvatskoj povijesti. Ona je bila posljednji pokušaj bosanskoga ili hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara odupru Turcima.

Hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo sposobno pružiti jači otpor, a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi. Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio hrvatskog ljudstva što je bio tek početak demografskog osiromašenja ovog dijela Hrvatske.

Porazom u toj bitci je započeto raseljavanje i naseljavanje stanovništva s ovog prostora ili na ovaj prostor. Bježeći pred Turcima, dolazi do napučivanja obalskih gradova i zapadnih hrvatskih područja ali i promjene strukture stanovništva na prostorima Like koju naseljavaju stanovnici iz unutarnjosti turskog carstva.

Ta je bitka označila i propadanje cjelovitosti hrvatskih zemalja, jer nakon Krbavske bitke Hrvatska nije više zemljopisno skladna, kao što je zapravo bila u 14. i 15. stoljeću. Krbavska bitka je bila na neki način uvod u Mohačku bitku i poraz ugarsko-hrvatsko kraljevstva, nakon čega Hrvatska ulazi u sastav Habsburške monarhije.

R.H.