Sjećate li se dr. Juraja Njavre? Pet godina je prošlo od njegove prerane smrti (Cerovnica, 2. srpnja 1938.- Zagreb, 15. rujna 2008.). Pamtimo ga kao legendarnog kirurga vukovarske ratne bolnice, u kojoj je proveo najteže dane, sve do okupacije ovoga grada, kada je zajedno s dr. Vesnom Bosanac, ali i tisućama drugih Vukovaraca završio u jednom od srpskih koncentracijskih logora.

Cijeli život je pomagao drugima. Bio je i saborski zastupnik HDZ-a te ministar zdravstva, ministar za humanitarna pitanja i ministar branitelja. O svemu što je prošao tijekom rata objelodanio je u potresnoj  knjizi "Glava dolje, ruke na leđa". (Što se po toj knjizi ne snimi i igrani film?) Pamtimo ga osim po njegovoj dobroti i kao izvanrednog liječnika, a nadasve velikog čovjeka. Predlagali smo ga prije, a predlažemo i sada da se neka značajna zdravstvena ustanova nazove njegovim imenom. Učenici u školi trebaju učiti o ovakvim junacima, ali – ne uče. Više znaju o partizanskim bolnicama i njihovim liječnicima nego o onima koji su im poput dr. Njavre donijeli slobodu.

Po takvima kakav je bio ovaj liječnik i humanista treba nositi ime neko državno odličje, koje bi se recimo dodjeljivalo zdravstvenim djelatnicima, čiji su ratni doprinos mnogi također već i zaboravili. I ne samo to. Dr. Juraj Njavro  je zaslužio i spomenik u centru Zagreba! Što bi taj veliki čovjek danas rekao da vidi ploče s ćiriličnim natpisima u Vukovaru? Poznavajući ga, on bi prije svega kao ministar branitelja rekao "ne", ne – za to se nismo borili!

Ne smijemo dozvoliti da se ime hrvatskog liječnika i mučenika dr. Njavre tek samo tako izgubi u magli, u košmaru koji je svugdje oko nas. Stoga još jednom hvala mu za sve. Bio je i ostao ratnim simbolom Vukovara! Za neke malo, a za one koji su bili prvi kad je trebalo neizmjerno –puno!

Mladen Pavković