Predstavnici Društva za očuvanje kulturne baštine Bijaći - Kaštela i predstavnici Družbe Isusove, predvođenih paterom Alfredom Schneiderom i paterom Božidarom Nagyjem su u subotu, 17. siječnja 2014. g. zapalili svijeće i položili vijence na Mirogoju, na posljednjem počivalištu dr. don Ante Alfirevića. 

Ovim činom započelo je obilježavanje 140. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti ovog istaknutog svećenika isusovca, filozofa, teologa, književnika i prevoditelja, koje će biti održano u četvrtak, 29. siječnja u njegovom rodnom mjestu – Kaštel Sućurcu.

Nakon otkrivanja spomen ploče u Podvorju u Kaštel Sućurcu, na rodnoj kući dr. don Ante Alfirevića, a što će biti upriličeno uz glazbu HGD-a Biranj, s početkom u 16.30 sati, obilježavanje 140. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti ovog istaknutog Sućuranina nastavit će se održavanjem Okruglog stola o životu i djelu dr. don Ante Alfirevića u kino dvorani „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu, uz prigodni program u kojemu će nastupiti: zbor župe sv. Jurja m., klapa Podvorje i pjesnik Miroslav Luketin Sarajčev.

U programu Okruglog stola „Dr. don Ante Alfirević - život i djelo“ o ovome istaknutome svećeniku govorit će: prof. dr. don Slavko Kovačić – „Dr. Ante Alfirević, odgojitelj, vjeroučitelj i vođa katoličkog pokreta do stupanja u Družbu Isusovu“, prof. dr. sc. Božidar Nagy – „Dr. Ante Alfirević i bl. Ivan Merz“; prof. dr. sc. Ivan Šestak – „Dr. Ante Alfirević kao urednik isusovačkoga časopisa “Život”- Idejna prosudba“; Eva Šibl, mag. fil. – „Dr. Ante Alfirević: “Kroz trnje ovoga svijeta” - svjetonazori u romanu“; Želimir Bašić – Lordan Ljubenkov – „Dr. Ante Alfirević, svećenici i zadrugarstvo“ i dr. sc. Tonči Burić – „Dr. Ante Alfirević i arheologija“.

Organizator obilježavanja 140. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti dr. don Ante Alfirevića (1875. - 1945.) je Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela „BIJAĆI“, dok su suorganizatori Splitsko-makarska nadbiskupija, Filozofski fakultet Družbe Isusove i Grad Kaštela.

O liku i djelu dr. don Ante Alfirevića

Anton Ante Alfirević rođen je 26. siječnja 1875. g. u Kaštel Sućurcu od majke Andrice Jerkunice i oca Grge Alfirevića, težaka. Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu, a nakon toga školovanje nastavlja u Splitu gdje 1894. g. maturira na "c. k. velikoj gimnaziji". 1902. je na rimskom kolegiju Germanicum stekao doktorat iz filozofije i teologije.

God. 1901. zaređen je za svećenika, a od 1902. je duhovnik u biskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1903. do 1919. bio je kateheta i profesor na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu.

God. 1919. ulazi u isusovački red i prelazi u Zagreb. Tu je od 1929. do 1936. bio superior isusovačke rezidencije. Prelazi u Sarajevo 1937. gdje je bio profesor na Vrhbosanskoj bogosloviji do 1941., da bi potom prešao opet u Zagreb, gdje je do 1944. bio rektor Nadbiskupskog sjemeništa i ravnatelj Nadbiskupske klasiène gimnazije. Umro je u Zagrebu 17. siječnja 1945. g.

Potaknuo je, osnovao i uređivao nekoliko časopisa filozofsko-teološkog profila: „Hrvatska straža“, „Dan“, „Život“. Istaknuo se i svojim književnim i prevoditeljskim radom. Osim niza članaka i rasprava napisao je i roman „Kroz trnje ovoga svijeta“ (1904./05.), te više knjiga, kao što su, npr. „Odakle živuća bića“ (1904.), „Euharistijski kongres“ (1923.), „Svetost crkve u 20. vijeku“ (1929.), „Sv. Ćiril i Metoda, slavenski apostoli“ (1935.), „Bliže k Bogu“ (1938.) itd. Svojim brojnim člancima surađivao je i u drugim časopisima: Prosvjeti, Katoličkom listu, Vrhbosni, Kršćanskoj školi i dr. Raspon tema kojima se bavio je bio iznimno širok: književnost, teologija, filozofija, moral, psihologija, arheologija, školstvo, politika – na tom planu je dosljedno zastupao pravaške ideje – ples, mediji, katolički tisak i dr.

Jedan je od uglednih prvaka Hrvatskoga katoličkog pokreta, u kojemu je aktivno organizirao i različite vjerske manifestacije: „Ðački sastanak u Splitu“ 1906. i Euharistijski kongres u Dubrovniku 1937. Istaknuo se i na gospodarsko-socijalnom planu, kao osnivač Hrvatske štedione i Zadružne sveze Dalmacije.

Godinama prešućivan i zaboravljen, dr. don Ante Alfirević tek u današnje vrijeme postaje predmetom interesa povjesničara i istraživača različitih profila, od politike, kulture, društvenih djelatnosti, književnosti i primjer gorljiva svećenika i domoljuba.

 

D.R.