Biskup Bogović na znanstvenom kolokviju o „Gačanskom parku hrvatske memorije"

U petak 15. siječnja u pastoralnom centru župe Presvetog Trojstva u Otočcu održan je znanstveni kolokvij o Gačanskom parku hrvatske memorije pod nazivom „Kolonada nacionalne i zavičajne povijesti od 9. - 21. stoljeća" u organizaciji Katedre čakavskog sabora pokrajine Gacke i župe Otočac.

Susret je otvorio mjesni župnik i generalni vikar Gospićko – senjske biskupije mons. mr. Tomislav Šporčić. Biskup Bogović je na otvaranju znanstvenog kolokvija istaknuo da je postavljanjem Gačanskog parka memorije učinjena velika stvar o kojoj će se čuti u Hrvatskoj, a za čije podizanje je veliko znanje, volju i ljubav iskazao kipar Šime Vidulin kao i tvrtka Pazinski kamen koja je donirala materijal za izradu više od 30 kubusa s motivima osoba i događaja koji imaju nacionalni značaj.

Biskup je ukazao na simboliku znanstvenog kolokvija koji se održava na dan međunarodnog priznanja Hrvatske u mjestu koje s pravom povezuje hrvatsku državnost od kneza Borne pa do aktualnog mandatara Tihomira Oreškovića kojeg je nazvao drugim Bornom. Uz Milana Kranjčevića iz čakavske katedre i Crkva je u manjoj mjeri nadodala pojedince i događaje u Gačanski park hrvatske memorije.

Slijedio je okrugli stol u kome je udio u diskusiji uzeo i biskup Bogović. „Ovdje je u 32 kamena bloka, na „tvrdoj stini", upisana hrvatsko-gacka memorija. U kamen se ne kleše nevažne stvari, a u 12. stoljeća, od kneza Borne do naših dana bilo je mnogo događaja na Gačanskom prostoru i mnogo ljudi s ovoga prostora koji zaslužuju da ih pamtimo. Bili su značajni za cijelu Hrvatsku, a neki i šire, ali ovdje su im korijeni. Ovaj Park će mnogima pomoći da to upoznaju. Suočeni smo, naime, s činjenicom da nam kradu i događaje i osobe. Za Bornu znamo da je bio vođa Gačana i da je postavio temelje hrvatske državnosti, krenuo je iz Gacke, ali neki to postavljaju u pitanje i premještaju ga u Dalmaciju podno starodrevnog Bribira, pokraj potoka/suvaje Guduče. Jako slab dokaz za „preseljenje" Borne iz Gacke u Dalmaciju, ali neki su povjerovali. Na Baščanskoj ploči spominje se opatija sv. Nikole u Otočcu, a neki kažu da to nije naš Otočac u Gackoj nego neka druga redovnička zajednica na sjevernojadranskom otočju. Nemaju dokaza, ali neki su i u to povjerovali. Sada su te činjenice uklesane ovdje u kamena blokove i bit će ih mnogo teže premjestiti na neka druga mjesta", rekao je biskup Bogović.

M.M.