Mile Prpa: Prototip predsjednika kakvog ne trebamo!
Čini se, dobro smo to vidjeli i doživjeli u pet godina predsjedničkog mandata Dr. Ive Josipovića, da se kroz cijeli svoj mandat isprofilirao u čisti - prototip predsjednika kavog ne trebamo i kakvog ne bismo smjeli imati, a da posebno ne kažem kakav se ne bi ni smio pojaviti na predsjedničkim izborima, a kamo li odnijeti pobjedu.
To je nevjerojatan čovjek, on dolazi iz obitelji i iz svjetonazora i njenog tradicijskog ponašanja kakav je u izravnoj suprotnosti s duhovnimm svjetonazorom više od devedeset postotno hrvatskog naroda u domovini i dijaspori – i kao takav je sjeo sticajem političkih okolnosti na mjesto predsjednika države RH. A sticaj tih političkih okolnosti išao mu je u prilog što na tadanjim predsjedničkim izborima, recimo uvjetno, na desnoj političkoj opciji, nije bilo niti najmanje političkog razuma. Gotovo svaka i najmanja stranka imala je svoga kandidata, tako da su se glasovi rasuli poput ječma kad se prospe iz rešeta.
Dr. Ivo Josipović dolazi iz obitelji u kojoj svaki spomen hrvatske samostalnosti se doživljavao kao veliki krimen koji treba završiti dugogodišnjom robijom.
Prva njegova profilacija u tog antipredsjednika je već bila na njegovoj inauguraciji, odbio je nositi hrvatsku lentu, a kod svečanog polaganja prisege u dva navrata je preskočio riječi Hrvatske, a izgovorio sam riječi Republike. Dakle, naš predsjednik Ivo nikada nije prisegnuo Hrvatskoj, i zato nemojte ni očekivati njegovu ljubav prema zemlji koja bi trebala biti i njegova Domovina, a on prvi i najodgovorniji građanin u njoj.
Takvo svoje ponašanje javno je manifestirao nekoliko desetaka puta u domovini i u inozemstvu. Nekoliko od tih točaka analizirao je HNES (Hrvatsko etičko nacionalno sudište) gdje je proglašen krivim za veleizdaju Hrvatske.
Otkud mu moralno pravo da traži povjerenje naroda za drugi mandat?!
Zajedno s premijerom Milanovićem, a stigli su iz iste jazbine (SDP) koji je napustio sjednicu Sabora kad se donosila Odluka o raskidu svih veza s Jugoslavijom i Srbijom. Dakle, zajedno kao sudionici istog problema, zaustavili su sve projekte razvoja Hrvatske, vjerojatno po nalogu svojih političkih tutora iz jedne zapadno-europske države. Krenuli su putem guranja Hrvatske u sunovrat iz kojeg će se teško više ikada izvući, ako im se dade daljnji mandat.
Predsjednik Dr. Ivo osjeća se vrlo nesigurno, pa ga čak hvata i strah kad se nalazi u drštvu hrvatskih branitelja ili hrvatske vojske, a kojima je vrhovni zapovijednik.
Kad je trebalo braniti i zaštititi hrvatske branitelje od jednostrano proglašene univerzalne nadležnosti Srbije za ratne zločine na teritoriju cijele bivše Juge, i kad su počeli hapsiti i otimati naše branitelje, Sabor je donio zakon o ništetnosti takvih akata Srbije. Nakon toga, što je kao predsjednik, taj zakon potpisao, odmah je kod Ustavnog suda RH zatražio njegovo poništenje s obrazloženjem da se time ograničava pravo
hrvatskih branitelja da se brane pred srbijanskim sudovima i da im to treba omogućiti., Samo sulud čovjek može nešto tako napraviti, naravno ili veleizdajnik. Dade se nabrojiti na desetke takvih slučajeva u domovini i inozemstvu gdje je svojim riječima optužio hrvatsku državu, postupajući s političke pozicije kao da je jugoslavenski a ne hrvatski predsjednik.Višekratno puta ju je osramotio da nije mogao gore.
Otkud mu moralno pravo da traži povjerenje naroda za drugi mandat?!
U ovoj predsjedničkoj kampanji, gotovo da djeluje bolesno, podvojeno, kao da i nije svjestan riječi koje izgovara. Djeluje izgubljen sam u sebi . Najteže je pronaći čovjeka koji se izgubi sam u sebi, a kako će hrvatski narod tek u njemu pronaći svog – Predsjednika.Umislio je neki novi Ustav, kao da je ustav stvar pojedinca. Ustav je stvar cijele nacije, cjelokupnog naroda, pravnih stručnjaka, stručnih institucia, širokog kruga inteligencije, a ne stvar pojedinca koji ga je stavio samo u funkciju dobivanja svog drugog mandata.
Ustav mora ići najmanje šest mjeseci na javnu reaspravu, a on bi ga ukoliko ga Sabor ne prihvati pokušao progurati preko referenduma. O tempora, o mores! Što se to događa s tim čovjekom koji pod svaku cijenu želi dobiti izbore, služeći se izbornim inženjeringom (uskrata većem dijelu Hrvata u BiH i iseljeništvu da glasa i sl.) jer zajedno s Milanovićm dobro zna da i Hrvati BiH i cijele dijaspore neće glasati za njega.
On ne želi niti najmanje reagirati na nesposobnost Vlade koja nas kao čitavi narod i njegovu državu gura u provaliju. Umjesto da s Pantovčaka zazvone sva zvona na opću uzbunu zbog toga on misli da je Vlada dosad radila dobro. Uistinu radila je dobro isto kao on sam. Premijer i Predsjednik države postali su dva najteža mlinska kamena koja vise o vratu hrvatskog naroda. Proizvodnja već 12 tromjesečja zaredom pada, nezaposlenost raste, nigdje ni traga investicijama, mladi masovno napuštaju zemlju, uvukla se nesigurnost i glad u stotine tisuća obitelji. Sve kreće prema tragediji , a on kaže – To je pravi put! O Sodomo i Gomoro zar si doselila u našu jadnu Hrvatsku.
Zar vi, građani, koji podržavate Ivu Josipovića i Zorana Milanovića svjesno radite i protiv samoga sebe i protiv svoje djece i njihove budućnosti. Zar ne vidite da njegovim izborom za Predsjednika nastpa katstrofa za Hrvatsku koja ni vas neće mimoići. Njegovim izborom 11. siječnja će postati hrvatski tragični 11.rujna (Amerika, srušeni neboderi) i mnogo, mnogo gore. Svatko onaj tko iti malo misli na na našu i svoju budućnost treba Josipoviću i Milanoviću okrenuti leđa. Mladi Hrvatske, bez obzira kojoj političkoj stranci ili svjetonazoru pripadate, na vama leži budućnost i zato onima koji žele uništiti vašu budućnost – okrenite leđa! Nedajte nikom da u vaše ime vama uskraćuje budućnost.
Budućnost naroda nije i nikada ne smije biti stvar pojedinca. Naša budućnost je nešto najsvetije, i nitko, i baš nitko se ne smije drznuti da nam je uskrati. A najmanje čovjek koji je postao pravi prototip predsjednika kakvog ne trebamo! Otkud mu moralno pravo da traži povjerenje naroda za još jedan mandat?!
Mile Prpa