Hrvatska, kao najljepša obalna zemlja svijeta, važnog geopolitičkog i strategijskog položaja, imala je vrlo specifične gospodarske uspone i padove i različite mogućnosti oporavka u odnosu na druge, te ima specifične  i kompleksne čimbenike ranije spomenute formule gospodarskog rasta.

Razmatrajući noviju povijest gospodarstva  kroz formulu uspjeha profitnog znanja, gospodarski pad započima ulaskom u kapitalističku Jugoslaviju pod pritiskom engleske kolonijalne velikosrpske politike (koja traje čak do danas). Kroz razne oblike dijelovanja, ta  pogubna politika snosi dio odgovornosti za hrvatske gospodarske i političke padove kao i velike ljudske gubitke i žrtve.

Veći gospodarski pad hrvatskih područja započima početkom boljševičkog gospodarstva 1945 godine u Jugoslaviji.  Pad se produbljuje kroz periode kapitalnih svijetskih tehnoloških otkrića, izazivajući znatne pomake u razvoju masovnih visokoprofitnih profitnih proizvoda (VPP) u svijetu i stvaranja sredstava za novi razvoj.         

Tako 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon pronalaska tranzistora, pa kasnije elektronskog mikro procesora, programatora i računala, koji potpuno revolucioniraju razvoj masovnih novih proizvoda i tehnologija, nastaje veliko tehnološko i gospodarko zaostajanje marksističkih ekonomija, i prenosa uspješnih  ekonomija na druga daleka podrucja svijeta. (Još 70-ih godina je postojala mogućnost ublaživanja gospodarskog pada, da su se države oslobodile marksističko komunističke  ekonomije, što je Hrvatska unutar jugoboljevičke Jugoslavije  i pokušala, ali nažalost bez uspjeha, radi nerazumjevanja razvoja ortodoksnih komunista, koji i danas, ili nijovi nasljednici, vladaju). Razvojni gospodarski gubitak Hrvatske kroz boljševičku diktaturu u tom peroidu, grubo i slikovito iznosi vrijednost zemljišta Istre i svih hrvatskih otoka, ne gleadjući što je teritorijalno Hrvatska izgubila crtanjem granica.        

Izdvajanje iz komunističke Jugoslavije i pobjedom u Domovinskomom ratu protiv srpskih agresora, komunizma i engleskog neokolonijalizma, formirana je slobodna demokratska Hrvatska država u vrlo teškim gospodarskim uvjetima. Time su bili stvoreni najvažniji početni i osnovni uvjeti za  gospodarski, nacionalni i društveni  oporavak i temelji Hrvatske države, zbog čega Franjo Tudman ima povjesne zasluge i zahvalnost svakog hrvatskog domoljuba kojemu je stalo do slobodne i napredne domovine. Ipak  Tuđman  vjerovatno nikada nije ni slutio kako če njegovi manji propusti dovesti do tolikog bujanja neokomunizma i povratka neokolonijalne britanske politike (koja zagovara i potpomaže vladavinu neokomunista iz mnogih svojih razloga), a time  nastavak gospodarskog i moralnog nazadovanja koje je progutalo dopunskih tisuće i tisuće radnih mijesta, upravo na pragu informatičke revolucije (ili grubu vrijednosnot oko 25 milijarde dolara, što če biti uvečano za oko 50%, ako  neokomunisti ostanu na vlasti još 5 godina).

Demokratski višestranački politički i tržni gospodarski sustav  vrlo uspiješno funkcionira  u normalnim uvijetima prirodnog rasta stvarajući visokoprofitne proizvode prema mogućnostima civilizacijskog koda, ali ima manje efekte u demokratskim uvijetima zaostalih područja i država, iako je to jedini korisni sustav za nih. Taj sustav ne može donositi poželjne brže razvojne vrijednosne promjene u “polju” zaostalog, nedovoljnog kritičnog broja ili nepostojećeg broja visokoprofitnih proizvoda, novih tehnologija i profitnog znanja, pogotovo ako je negativno ideološki odnosno neokomunistički orijentiran i usporen.

Profitno znanje ugrađeno u postojeći  CGK je nedostižno za mnoge a posebno zaostele zemlje. Visokoprofitno znanje je zastićeno, skriveno i ugrađeno u društveno politički, obrazovni i gospodarski sustav, i vrlo teško uspješno primjenljivo na druge.
Ono je ujedno i najsnažnije oružje u odbrani naprednih država i slobodnog svijeta. 

Međutim, profitno znanje ima svoju cijenu na tržištu i može biti uspiješno izabrano i kupljeno od onih koji znaju kako ga vrijednosno najbolje iskoristiti. S druge strane postoje tkz. “worm hole” prolazi kroz nivoe profitnog znanja, gdje se legalno koristi znanje svojih iseljenika i njihova pomoć  u izboru i formiranju mini integralnog “polja” profitnog znanja gospodarske formule rasta u domicilnoj državi, što je postignuto u više slučajeva, ali nikada u neokomunističkom okruženju.

Jedan od dopunskih faktora važnosti velikog broja hrvatskih iseljenika u naprdnim demokratskim zemljama, slabo poznat i zatajen u Hrvatskoj, je veliki utjecaj na politički i gospodarski kontakt između tih zemalja i Hrvatske. Američki Hrvati ili drugi, ili Hrvati s dvostrukim državljanstvom, mogu direktno komunicirati sa svojim senatorom (ili posredno s predsjednikom) i predlagati i savjetovati. Nije ni čudo da su Račan, Mesić, Josipović i Milanović primani u tim zemljama kao “turistički izložbeni gosti” a ne državnici. Največi državnički doseg im je “Region” i državnički “sluganski” posjet Londonu i kraljici, pri potpisu nekih novih neokolonijalnih ugovora s elementima političke korupcije na štetu RH.

Gdje je onda izlaz za Hrvatsku iz sadašnjeg gospodarskog i moralnog ponora. On postoji ali nije ni u kojem slučaju lagan i brz nakon propuštenih prilika i u danšnjem nivou svijetskog ubrzanog razvoja.

Međutim,  Hrvatska se upravo nalazi na pragu važnih predsjedničkih izbora, ključnih za potencijalni gospodarski i moralni oporavak, čijim izborom određenog kandidata mogu biti značajno poboljšani uvjeti za napredak i bolju zaposlenost (Ako ne sada, onda sigurno idući put za pet godina nakon  zadnjeg dopunskog zaostajanja, kada bi Lenjinov sindrom gospodarske imbecilnosti potpuno oslabio).

Što o predsjedničkim izborima kaže formula gospodarskog rasta u kojoj su  dolje neki važniji  čimbenici unutar stotine drugih:
 
-Izbor domoljubnog predsjednika koji može uspješno komunicirati na svim političkim i gospodarskim nivoima u zemlji i svijetu i posebno s hrvtakim iseljenicima, inicirati i predvoditi gospodarsku suradnju i pomoć sposobnoj Vladi,

-Gradnja i čuvanje profitnog i korisnog znanja izborom najoptimalnijeg stručnog osoblja iz Hrvatske i svijeta na svim gospodarskim nivoima
Demokratski tržni kapitalistički sustav s elementima socijalne pomoći izvan radnog i proizvodnog ciklusa,

-Domoljublje, pripadnost i poštivanje hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti, hrvatskih vrhunslih športiskih dostignuća, tradiciji, religiji,

-Intenzivna suradnja i uključenost po potrebi iseljene Hrvatske na svim važnim gospodarskim fukcijama i projektima u cilju stvaranja novih proizvoda i novih korisnih radnih mjesta,

-Gospodarska suradnja sa svim zemljama svijeta posebno u kojima postoji  veća naseljenost Hrvata,

-Formiranje sposobne  Vlade,

.Priznavanje Hrvatskog nacionalnog etičkog suda.

Kako izgledaju mogućnosti dva predsjednička kandidata o kojima ovisi gospodarski oporavak, prema navedenoj formuli?

Ivo Josipović:

-Nesposoban u komunikacijama i uz  njegov veliki savjetnički tim, koji mu može praviti samo primitivni izborni i gospodarski program na njegovim neokomunističkim podlogama,

-Nesposoban  zbog negativnog ideološkog svjetonazora i jugokomunističkog mentalnog sklopa. Utrošio golema sredstva na potporu negativno razvojnih udruga, medija, novinara, umjetnika, glumaca, režisera, pisaca i dijelova sustava za izgradnju i održavanje ideološke nazadne države.
Nesposoban – pomaže neokomunističko kapitalistički oblik gospodarstva i kontrole gospodartva,

- Nedovoljno ili jednostrano domoljubiv,

-Ideološko nesposoban, ograničen i neiskusan kao  cijeli njegov savjetnicki tim,

- Malo koristan,

-Ideološka sputavanja. U 5 godina nije ništa korisno učinio ili pokazao znanje potrebno za gospodarski napredak i usmjerenje Vlade,

-U koliziji sa etičkim sudom i moralnim propisima EZ.

Kolinda Grabar Kitarović

-Potpuno kvalificirana, sposobna i iznad svih potrebnih kriterija za vrhunskog državnika(cu) tranzicijske države, koja će biti izuzetno dobronamjerno i profesionalno primljena gdje god dođe. S njom be  preko noći (od prvod dana izbora) porastao politički i gospodarski značaj RH,

-Ima velike potencijalne mogućnosti. Ako ima dobre    gospodarske savjetnike može postići željene efekte,

-To joj je u programu i može biti  ostvareno, ima velike  potencijalu snagu,

-Voli i cijeni domovinu i sve ljude,

- Ima potencijalnih mogućnosti. Najvažnija je pomirba   (suradnja) iseljene i domace domoljubne Hrvatske od bilo  koje druge pomirbe,

- Ima to u planu i biti će rado primljena i pomognuta na svakom svom koraku,

-Najavila mogućnosti,

- Moguća potpora koja bi koristila etičkoj obnovi.

      U  razumnom i naprednom društvu ne bi bilo dvojbe u izboru između ovih dvoje kandidata. Za vjerovati je kako će napredna kandidatkinja za predsjednicu s velikim potencijalom oporavka, uspjeti pobjediti (sada ili uskoro) i konačno dovesti devastirani hrvatski brod u hrvatsku luku na obnovu, nakon stoljeća pogubne plovidbe na uzburkanom i neprijateljskom moru, na kome je zamalo  i nestao.
    

Zlatko Uvanović

Share
0