Neki pojedinačni slučajevi četniko-partizanskih zločina

Sržni događaj po kojem je satkana »Jama« - S pjesnicima već prvog jutra u Cindrićevoj kući

Slunj nije bio oslobođen, nego okupiran od 14. studenoga 1942. do 20. siječnja 1943.

Prema podatcima iz komunističke literature, Zbornik 18, HAK Karlovac, str. 739. piše da su pjesnici Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić krenuli iz Zagreba 29. prosinca 1942. i prešavši Savu i Kupu preko Gvozda (onda Vrginmosta) stigli u Slunj. Već na zadnji dan stare godine su zagrebački bjegunci bili u Slunju.

Ovdje ću samo spomenuti da su zajednička zločinstva jugoslavensko-srbskih žandara i lokalnih četnika nad hrvatskim seljacima u Slunjskome kraju započela već 1935. naovamo. O tome znademo mi, još živi stariji ljudi. Ta zajednička zlodjela žandara i četnika u selima Slunjskog kotara prije Drugog svjetskog rata, spominje i opisuje Vjećeslav Holjevac u svojoj knjizi »Zapisi iz rodnog grada«, Nakladni zavod MH, Zagreb 1972.

Nekadašnja komesarka čete za vezu XI. dalmatinske brigade i visoka jugoslavenska dužnosnica Milka Planinc, predsjednica Saveznoga izvršnog vijeća sredinom osamdesetih, preminula je u Zagrebu u 86. godini.

O poemi »Jama« Ivana Gorana Kovačića puno se govorilo i još se govori. Komunisti su nam neprestano utuvljivali u glavu da ona opisuje grozne ustaške zločine. Međutim, isto se tako uvijek potiho šaputalo da to nije istina. Nažalost, dovoljno dokaza nije bilo sve do ovih dana. Posredstvom fra Andrije Nikića do mene je stigao kraći tekst Dragana Hazlera o komunističkom ubijanju u slunjskom kraju, Ivanu Goranu Kovačiću i Vladimiru Nazoru, poemi »Jami«...

Veliki raskol među srbijanskim masonima koji je eskalirao prije šest mjeseci imao je za posljedicu osnivanje nekoliko novih masonskih organizacija (loža) koje su svoju dominaciju pokušale ostvariti i na prostoru BiH, piše sarajevska Slobodna Bosna.

Pokojni i ratni ministar obrane Gojko Šušak ima svoje mjesto u hrvatskoj povijesti. Samo se svi ne slažu koje mu pripada. Zoran Pusić, iz Gradskog odbora za ljudska prava, pokrenuo je inicijativu da Gradska skupština Zagreba preimenuje Aveniju Gojka Šuška u “staru” Aveniju izviđača. Pusić ponavlja da su svjedoci na suđenju Glavašu tvrdili da je Šušak izazivao sukob u Borovu selu, te da nakon Oluje nije sprečavao paleže kuća prognanih Srba.

Bivši ministar obrane HR Herceg Bosne, a kasnije i predsjednik Federacije BiH i sadašnji predsjednik udruge HZ HB, Vladimir Šoljić, kao svjedok ratnih zbivanja te prijatelj i blizak suradnik pokojnog hrvatskog ministra obrane Gojka šuška, otkrio je za Večernji list, što mu je Šušak rekao o razgovorima Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu. Šoljić opovrgava i da je ikada bio postignut bilo kakav dogovor u Grazu između predsjednika HR HB Mate Bobana i ratnog vođe bh Srba Radovana Karadžića. Šoljić također s vremenskim odmakom od petnaest godina govori i o operaciji Oluja.