U Sloveniji je do danas ekshumirano više od devet tisuća žrtava ubijenih nakon završetka Drugog svjetskog rata, a suvremena demokratska Hrvatska treba jasno osuditi sve totalitarizme, rečeno je okruglom stolu ‘‘Masovni zločini jugoslavenskog komunizam u Sloveniji” u Hrvatskom saboru.

Jučerašnji, prvi u nizu okruglih stolova, imao je za cilj otvoriti ozbiljan društveni i politički dijalog oko ove osjetljive teme i potaknuti rasvjetljavanje istine o traumi koja je hrvatski narod, ali i pripadnike drugih nacionalnosti, zadesila neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

”Ekshumirano je 9146 žrtava. Govorimo o zarobljenim pripadnicima oružanih formacija, različitih vojski, kvislinških formacija i formacija nacističke Njemačke, ali i o ratnim zarobljenicima, civilima, ženama i djeci”, rekao je potpredsjednik Sabora Ivan Penava (DP), ujedno i predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata.

Okrugli stol, napominje Penava, nije pokušaj minoriziranja zločina fašizma i nacizma. ”Apsolutno i sa gnušanjem odbacujem svaku tvrdnju koja će ići u tom pravcu. Nakon 80 godina od Drugog svjetskog rata, vrijeme je da se u demokratskoj Hrvatskoj zauzme jasan stav prema svemu totalitarnome kao onom lošem”, kazao je.

Na okrugli stol bili su pozvani svi saborski klubovi zastupnika, antifašističke udruge i povjesničari s ”drugačijim stajalištima glede bivše države”, dodao je Penava. Odazvali su se klubovi Mosta, DP-a te Domina i Hrvatskih suverenista.

”Žao mi je što se i ostali nisu odazvali. Negacija masovnih zločina nije doprinos koheziji u društvu kojoj težimo”, poručio je potpredsjednik Sabora.

Profesor s Filozofskog fakulteta u Ljubljani i autor knjige ”Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji, Mitja Ferenc kazao je da je obračun jugoslavenskih vlasti s vojnim zarobljenima NDH ostavio iza sebe izuzetno veliki broj žrtava.

”Bez suđenja je na prostoru Slovenije likvidirano više desetaka tisuća ljudi, ponajviše vojnika NDH. Rezultati ekshumacije, izjave preživjelih i dokumenti koji su izašli na vidjelo ne ostavljaju puno sumnje da se radilo o pažljivo planiranoj i organiziranoj industriji ubijanja”, naglasio je.

Ferenc navodi brojku od 750 otkrivenih grobišta i stratišta u Sloveniji nakon Drugog svjetskog rata. Počinjeni zločini ostali su nekažnjeni, dodao je, a individualna odgovornost ubijenih vojnika u pravilu se nije utvrđivala.

”Zločin je bio još gori zbog oduzimanja prava tim ljudima na vlastiti grob i ime, dok su članovi njihovih obitelji desetljećima nakon rata bili kontrolirani i stigmatizirani”, ističe Ferenc.

Najavio je i da će uskoro Ministarstvo hrvatskih branitelja iz kosturnice u Mariboru preuzeti prve posmrtne ostatke žrtava iz masovnih grobnica.

Unatoč počinjenim zločinima, djelovanje partizanskih snaga protiv njemačke i talijanske fašističke vladavine Ferenc smatra hvalevrijednim činom. ”Poklonimo se partizanima koji su se borili protiv okupatora”, rekao je.

Dostojanstvenim se pogrebom afirmira ljudsko dostojanstvo, poručio je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura. Na temelju raspoložive građe i literature, istaknuo je da je na području Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Italije pronađeno 1517 masovnih prikrivenih grobnica.

”Institut Ivo Pilar i naš poznati demograf, profesor Stjepan Šterc, je radio istraživanje i zaključio da bi u Hrvatskoj danas bilo više od 6,5 milijuna ljudi da nije bilo svih tih nesreća, pogubljenja, ubijanja, grobišta, itd”, kazao je.

Profesorica s zagrebačkog Fakulteta hrvatskih studija Vlatka Vukelić ustvrdila je da masovne likvidacije nakon Bleiburga nisu bile osveta, nego strateška demonstracija moći nove vlasti.

”OZNA (jugoslavenska sigurnosno-obavještajna organizacija) je morala biti brutalna jer je znala da je vlast na staklenim nogama. Logori i stratišta bili su tvornice straha koje su trebale spriječiti bilo kakav ustanak naroda. To nije bio sukob jake države protiv bandi već slabe države koja terorom nad civilima simulirala svoju snagu”

Dobre primjere suočavanja s totalitarnom prošlošću Vukelić vidi u baltičkim zemljama, nekadašnjim članicama SSSR-a.

”Te zemlje, za razliku od Hrvatske, imaju nacionalni muzej žrtava komunizma ili muzej žrtava totalitarnih režima. Osim toga, mi nemamo neovisni institut za istraživanje komunizma niti digitalne baze podataka o žrtvama i počiniteljima koja bi bila jedinstvena i dostupna ‘na klik”’, poručila je.

Predsjednik nevladine udruge ”Huda jama” Roman Leljak naglasio je da su 20. stoljeće obilježila dva zla, fašizam i komunizam.

”Veoma je važno da to takmičenje između dva zla dobije neki epilog, neku istinu koju možemo prenijeti mladim generacijama, da iz te isitne nešto nauče i da takve stvari više nikada ne ponove”, rekao je Leljak.

Zanimljivu detalj je naveo  i dr. Darko Bekić, bivši diplomat koji je od 1990. do 1992. godine bio savjetnik za vanjsku politiku predsjednika dr. Franje Tuđmana. Bekić je ispričao da njemački veleposlanik svoj prvi susret s Tuđmanom iskoristio kako bi ga zatražio da na Mirogoju uredi groblje za Hitlerove vojnike.

“Nakon što je Tuđman izabran za prvog hrvatskog predsjednika, iz Beograda je došao njemački ambasador kako bi uputio molbu, gotovo zahtjev, da se obnovi Wehrmachtovo groblje na Mirogoju. Tuđman je to vrlo ozbiljno prihvatio”, kazao je Bekić.

 

M.M.

 

Share
0