Arhiva članaka HRsvijet.net
Pariz pun tenkova i njemačkih vojnika
U Gradu svjetlosti ulice vrve od njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata, plašeći starije stanovnike isto kao i njihovi retro tenkovi, koje mladi Parižani, te uvijek brojni turisti bez prestanka fotografiraju

Iako se snima još desetak filmova u okviru pariških vrata, najveća pozornost je na platou njemačko-američkog redatelja, 74. godišnjeg Volkera Schlondorffa, koji radi na dugometražnom ostvarenju pod nazivom "Diplomacija", javlja Akademija Art.
Adaptiran prema djelu Cyrila Gély, film ima iste glumce koji su u kazalištu proslavili predstavu jednakog naziva. Radi se o nadarenom Francuzu Andréu Dussollieru koji tumači ulogu švedskog konzula Raoula Nordllinga, koji u rano jutro 25. kolovoza 1945. nastoji uporabiti svu svoju domišljatost i diplomaciju da bi uvjerio njemačkog časnika u odustajanje od užasne i sulude namjere - uništenja Pariza.
Obližnji hotel "Meurice", poznat kao idealno mjesto za predstavljanje modela kreatora visoke mode, preobražen u filmski studio, privlačan je dekor za susret konzula s Nijemcem Choltitzom koji je dugo u Hitlerovo ime vladao gradom i imao odobrenje sravniti sa zemljom najprivlačniju starokontinetalnu naseobinu ako se porazi njemačke vojske nastave. Njega tumači jako cijenjeni galski umjetnik danskog podrijetla Niels Arestrup.
Slavni redatelj koji dobro poznaje Pariz u kome je živio i radio, uvijek dobro raspoložen i spreman za razgovor.
"Zanimaju me dva pristupa događaju od velikog značaja za epohu, ali i za grad, pa i kontinent. Najprije nastojim realizirati sanjanu meditaciju, blisku gledištu i stavu današnje omladine, da bih postavio prošlost u perspektivu. Što bi se dogodilo da general nije odbio poslušati Hitlera? Na ruševinama Pariza francusko-njemačko pomirenje bilo bi nemoguće. S druge strane, postoji osobna dimenzija proučavanja karaktera kao i moralna refleksija, što izbjegava klišee i stereotipe. Choltitz nije pozitivna osobnost, njegovi postupci nemaju ništa humano niti humanitarno, čak ni kulturno. Ako bi dobri ljudi činili samo dobro, a zli-zlo, svijet bi bio jako jednostavan i predvidljiv. Ponekad, iz još neotkrivenih razloga, pojedinci lošeg karaktera učine dobro djelo, donesu pozitivnu odluku koja ima značajne posljedice za milijune drugih žena i ljudi".
M.E.