Arhiva članaka HRsvijet.net

U organizaciji Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, u dominikanskom samostanu u Splitu, od 13. do 14, rujna održani su XXIX. redovnički dani na temu „Mistično iskustvo vjere u posvećenom životu“.


Sve nazočne pozdravio je na početku tog središnjeg godišnjeg susreta o. Vinko Mamić, predsjednik HKVRPP, kazavši da je ova okupljanja redovnica i redovnika imaju dvostruki cilj: želju za zajedničkim promišljanjima nad aktualnim događanjima u Crkvi i svijetu kako bi spremnije, zrelije i potpunije odgovorili na izazove koji ti događaji u sebi nose; bolje međusobno upoznavanje i povezivanje, izmijene osobna iskustva svojih zajednica, jer samo tako, ujedinjeni u vjeri i u djelovanju mogu dati ono svjedočanstvo na koje su pozvani po zavjetnom životu. Nadalje je istaknuo: Ovogodišnji Redovnički dani zamišljeni su četiri cjeline: vjera, mistika, proslava pedesetogodišnjice početka Drugog vatikanskog koncila, posvećeni život u vremenu koje je uslijedilo nakon prošlogodišnje Opće sinode biskupa. Sinoda je, naime, na poseban način pozvala redovničke zajednice na promicanje konkretnih pastoralnih programa u svrhu buđenja i rasta vjere kako katolika i kršćana tako i onih koji još ne poznaju navještaj Evanđelja. Mistika je druga tematska cjelina kojom smo željeli istaknuti jedan od najizvrsnijih plodova vjere i zauzetog života po evanđeoskim savjetima…Premda je prošlo 50 godina od Drugog Vatikanskog sabora, neke njegove ideje još uvijek traže svoje mjesto u srcima ljudi, u djelovanju crkve u strukturama društva.-poručio je o. Vinko Mamić.

Susret, na kojem se okupilo oko 150 sudionika, započeo je molitvom: Treći čas i pozdravima mons. Marina Barišića, splitsko-makarskog nadbiskupa i dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića, predsjednika Vijeća HBK za Ustanove posvećenog života, koji je kazao kako se nada da će Dani biti plodonosni za cijelu Crkvu, od osobne preobrazbe…

Potom je slijedilo prvo predavanje „Doprinos Drugoga vatikanskog koncila obnovi redovničkog života“ koje je održala s. Kornelija Kovač, franjevka od Bezgrešne ((KBF Zagreb). U uvodnom dijelu istaknula je i te kakao danas aktualnu misao Aloisa Grillmeira iz 1966. „da se ni u jednom drugom trenutku povijesti Crkve nije dogodio tako općenit poziv na obnovu i prilagodbu redovničkog života kao danas.“ Govorila je o Koncilskoj slici Crkve kao temelj razumijevanja redovništva, istaknuvši da Koncil nije bio dogmatskog karaktera poput Prvog vatikanskog koncila, nego je imao pastoralno usmjerenje. Cilj mu je bio iznutra obnoviti Crkvu i prilagoditi je u njezinom vanjskom uređenju uvjetima ondašnjeg vremena, o aspektima koncilske vizije redovničkog života… Različitost redovničkih ustanova i utemeljitelja pokazuje raznolikost i bogatstvo karizmi kojima je Duh Sveti obogatio i obogaćuje život Crkve i potiče njezinu svetost… Nadalje je govorila o pitanju terminologije, jer se redovništvo tijekom povijesti shvaćalo kao „stalež savršenstva“…, o naravi i kriteriju obnove redovničkog života: što znači „prilagođena obnova“, te o načelima obnove, o dinamici obnove, o redovništvu unutar života Crkve, o redovništvu i svijetu, o unutarnjem redovničkom životu, istaknuvši da je Koncil stavio snažan naglasak na zajedništvo u redovničkom životu, što je razumljivo u njegovoj obnovljenoj viziji same Crkve. Potom je slijedila rasprava koju je animirao o. Ante Gabrić.

Euharistijsko slavlje predsjedao je mons. Marin Barišić. U propovijedi tumačeći Evanđelje, biskup je istaknu da je najveće iskustvo rasta vjere i mjesto spoznaje upravo liturgija, na što nekada zaboravljamo.

Temu „Čitanje Svetog pisma kao stalni pronalazak sebe – primjer sv. Efrema Sirskog obradio je fra Srećko Koralija, OP, ( FRIBURG- Oxford) . Predavanje je započeo ulomkom iz jednog himna o Raju sv. Efrema, nadalje je govorio o nekim karakteristikama sirske teološke misli kao i ukratko o životu sv. Efrema sirskog (4. st). Zatim je prešao na razlaganje o čitanju Svetog pisma kao vježbi pronalaženja samoga sebe kroz molitvu, te o sakramentalnosti stvorenoga – Božja objava poziva na zajedništvo. Budući da je Efrem stavljao naglasak na fides adorans mysterium, posebnost njegove misli je u tome da se čitanje kao molitva i djelovanje shvaća sakramentalno a samim time je i ljudski život neprestano traganje i pronalaženje kroz uspone i padove.-

IZAZOV MONAŠKE DUHOVNOSTI

Drugoga dana jutarnji rad animirao je fra Žarko Relota. Temu „Vjera i slušanje riječi- (fides ex auditu-Rim 10,17) – izazov monaške duhovnosti redovništva danas“ održala je s. Ozana Krajačić, FDC. U svom izlaganju govorila je o kulturi površnosti o njenoj opasnosti, utjecaju i posljedicama, o poticaju Crkve: meditacija, slušanje i uranjanje u Riječ, te o poticaju i izazovu monaštva i monaške duhovnosti, o poslanju (zadaći Crkve) kako danas izgraditi kršćane i učvrstiti ih u bitnome i poniznim u svojoj vjeri.

Posljednje predavanje „Proces mistične preobrazbe vjernika-molitelja u Kristu: „Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist“ (Gal 2,20) održao je o. Vinko Mamić, OCD. U svom izlaganju govorio je o poteškoći prenošenja vjere mističnog iskustva, zbog naravi samog iskustva, koje nije svojstveno slušatelju. Kao primjer prenošenja toga iskustva izložio je sjedinjenje s Bogom prema nauku sv. Terezije Avilske. Ona se u svojim spisima koristila opisom slika i usporedbi i tako govorila o svom mističnom iskustvu sjedinjenja koje je milost Božja.

Potom je održan okrugli stol, na kojem su sudjelovali svi predavači i sudionici a razgovaralo se kako riješiti krizu redovništva, o osobnom mističnom iskustvu vjere, o monaškoj duhovnosti kao idealu. Moderator je bila dr. Tanja Baran.

Na kraju susreta, animatorica cijelog susreta s. Vianeja Kustura zahvalila se HUVRPP na organizaciji XXIX, redovničkih dana, svim predavačima, sudionicima i domaćinu Dana. U svojoj završnoj riječi izrazila je nadu da će ovaj susret pozitivno utjecati na osobnu preobrazbu svih sudionika kako bi svi dublje doživjeli to mistično iskustvo vjere.

S gotovo istim sadržajem, od 20.do 21. rujna, XXIX. redovnički dani održali su se u Franjevačkom samostanu u Dubravi u Zagrebu.

 

Dragica Zeljko Selak