U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da bi pod utjecajem rasta inozemnog duga te pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u do kraja 2014. mogao dosegnuti 108 posto, što Hrvatsku i dalje zadržava u skupini visoko zaduženih zemalja.



Nakon uobičajenog ljetnog smanjivanja razine bruto inozemnog duga, u rujnu prošle godine je zabilježen njegov rast za 579 milijuna eura do razine od 46,5 milijardi eura, navode iz HGK.

To je 1,1 milijardu eura ili 2,4 posto više nego u rujnu 2013., čime je nastavljen blagi rast inozemnog zaduživanja karakterističan za proteklu godinu.

Pritom je razina bruto inozemnog duga i nadalje pod dominantnim utjecajem, s jedne strane, snažnog zaduživanja opće države iniciranog potrebom financiranja visokog proračunskog deficita te, s druge strane, razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) koje pri posustalom kreditiranju poduzeća i stanovništva smanjuju razinu inozemnih obveza.

I u ovoj će se godini nastaviti tendencije iz prošle godine obilježene nastavkom inozemnog zaduživanja opće države i smanjenjem duga drugih monetarnih financijskih institucija, ali bi obje tendencije trebale biti slabije izražene nego li je to bio slučaj u prošloj godini, navode iz HGK.

Napominju kako Hrvatska po pokazateljima zaduženosti spada u visoko zadužene zemlje, a od 2009. razina duga viša je od ostvarenog BDP-a.
Tako je primjerice udio bruto inozemnog duga Hrvatske u BDP-u u 2013. iznosio 105,3 posto, a viši je bio u Sloveniji 111,2 posto te u Mađarskoj 118,5 posto, dok su Češka, Poljska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska zemlje čiji je udio bruto inozemnog duga u BDP-i bio manji nego u Hrvatskoj.

 

M.M.

Share
0